Glorija Peranić, međunarodno certificirana edukatorica roditelja u RH, koja ujedno radi radionice za roditelje, a pruža i individualne konzultacije te je autorica digitalnog priručnika “Od sukoba do suradnje”, krije se iza Instagram nadimka ‘edukatorica.za.odgoj’. Ovaj nas je profil oduševio jer rijetko na Instagramu možemo naći ovako korisne savjete i to na dohvat ruke, kakve pruža Glorija, a koliko nas je tek oduševio razgovor s Glorijom, teško je opisati. Našu smo sugovornicu zamolili da nam odgovori s kojim joj se pitanjima posebno javljaju mame, kako se nositi s dječjim tantrumima, ali i sa svojim osjećajem krivnje, na što nam je ona detaljno odgovorila, a ujedno nam je dala top tri savjeta koji će spasiti svaku mamu, dok smo se dotaknuli i jedne trenutačno ‘in’ teme – svjesnog roditeljstva.
Kako to da ste pokrenuli ovaj profil?
Kako kod nas ne postoji radno mjesto koje mi omogućava da radim ovo što volim raditi, u nekom sam ga trenutku počela kreirati. Tako je zapravo nastao profil. Već godinama imam ogromnu želju reći neke stvari “u ime djece” – često se nađem u situaciji da bi prolaznicima na ulici, u parku ili trgovini samo nakratko skrenula pozornost na perspektivu djeteta ispred njih. Često imam osjećaj da se u nesuradnji roditelja i djeteta krije samo “kockica” koju je potrebno malo presložiti da bi stvari sjele na svoje mjesto. Pri tome mislim na pristup, tj. odnos.
S kojim vam se pitanjima posebno javljaju mame?
Prevladava neposluh. On se manifestira na različite načine nesuradnje (od tantruma, pospremanja igračaka, odugovlačenja spavanja, do odlaska u vrtić i brojnih drugih). Uz to, vrlo česta tema savjetovanja su reakcije starijeg djeteta na dolazak bebe te granice kada su u pitanju svakodnevne situacije poput ekrana ili djetetovih neadekvatnih načina izražavanja emocija. Iako su primjeri svakodnevnih odgojnih izazova različiti, većinom ih mogu staviti pod isti nazivnik – neposluh djeteta, što povlači pitanje granica u odgoju (postoje li i jesu li adekvatno postavljene) te pitanje odgojnog pristupa, odnosno odnosa roditelja i djeteta.
Što mame posebno mori u ovom periodu?
Osim prethodno navedenog, u ovom razdoblju pandemije i društvene distance, roditelje koji rade od doma apsolutno muči kako uskladiti svakodnevicu, tj. kako odraditi posao pored djeteta koji traži zajedničku igru, odnosno pažnju.
Kako izaći na kraj s dječjim tantrumima?
S tantrumima izlazimo na kraj na način da pazimo da i mi ne “uđemo u tantrum”. Prvi je preduvjet poznavanje karakteristika djetetovog razvoja. Kada znamo da su tantrumi apsolutno uobičajena reakcija djeteta koji još nema razvijene kapacitete regulacije emocija i koji komunicira ponašanjem, onda puno lakše ostanemo smireni i pomažemo djetetu verbalizirati njegove osjećaje, biti mu podrška, a onda i poučavati.
Što je po vama uspješna mama?
Mislim da je malo nezahvalno suditi o tome što je uspješna mama ili žena, odnosno da je to nešto što svatko od nas procjenjuje za sebe osobno. Kako svatko od nas drugačije definira uspjeh, rekla bih da je uspješna osoba u bilo kojoj ulozi ona koja ispunjava svoja realna očekivanja od same sebe.
Kako da se mame bolje nose s osjećanjem krivnje?
Prvo bi naglasila vlastiti stav o zajedničkom vremenu za igru – osobno zagovaram tvrdnju da niste loše majke ako ne provodite svakodnevno sate i sate igrajući se s djetetom. Igra je djetetov posao, a naš je posao postaviti okruženje za tu igru kako bi ono bilo sigurno i poticajno. Sljedeća ključna stvar je davanje dovoljno prisutne pažnje djetetu, zadovoljenje djetetove potrebe za pripadanjem i doprinosom, davanje do znanja da vrijedi takvo kakvo je, poštivanje djeteta kao ravnopravnog bića. U takvom pristupu, tj. odnosu nema prostora za krivnju. Brojni stručnjaci iz području odgoja naglašavaju da je za svako dijete o iznimne važnosti da je njegova mama (tj. roditelj) dobro. Prema tome slijedite prethodno opisan pristup djetetu kao preduvjet i ovu misao kao poticaj idući put kada budete htjele napraviti nešto za sebe. 🙂
Top tri savjeta koji će spasiti svaku mamu?
1. Odnos je ključ suradnje – kada želite promijeniti neko djetetovo ponašanje, krenite od vašeg odnosa – povezivanja.
2. Uključite dijete u postavljanje granice koje se treba držati (dogovorom, pregovaranjem, postavljanjem konteksta unutar kojeg i dijete ima pravo odlučivanja)
3. Izradite vizualni raspored dana – djetetu omogućava da si predoči kada će doći neki dio dana, a mami da u međuvremenu obavi ono što treba.
Danas se puno priča o svjesnom roditeljstvu, ali što je ono točno i kako ga prakticirati?
Svjesno roditeljstvo je, rekla bih, cijeli jedan pravac ili filozofija, pa je teško sažeti na jedan odgovor, no ovdje ću reći one stvari koje ja osobno smatram ključnima.
Svjesno roditeljstvo zagovara prije svega poštovanje djeteta kao cjelovitog bića, kao individue koja vrijedi baš takva kakva je, samim svojim postojanjem. Za razliku od tradicionalnog pristupa koji roditelja postavlja u superioran položaj, svjesno roditeljstvo ih gleda kao ravnopravne, pri čemu dijete nije vlasništvo svog roditelja. Istovremeno, ističe kako dijete može biti najbolji učitelj svog roditelja. Čest odgojni izazov, tantrume, pojašnjava kao potencijalni signal djeteta roditelju “osjetim da nisi dobro”.
Prema svjesnom roditeljstvu, privrženost djeteta i roditelja odigrat će ključnu ulogu u cjelokupnom djetetovom rastu i razvoju. Iz tog razloga snažno zagovaram prisutnu pažnju roditelja, prorađivanje unutarnjih nakupljenih nezadovoljstava/stresa i smireni pristup prema djetetu.
